Prinudna likvidacija: Odgovornost kontrolnog člana društva sa ograničenom odgovornošću za obaveze brisanog društva

Nedavno se pred Privrednim sudom postavilo pitanje ko odgovara za obaveze društva (A) koje je brisano u postupku prinudne likvidacije u slučaju kada je kontrolni član društva (A), društvo (B), takođe brisano u postupku prinudne likvidacije. Naime, očekivano zakonsko rešenje u napred opisanoj situaciji bilo bi da za obaveze društva (A) posledično odgovara kontrolni član društva (B), tačnije društvo (C). Drugim rečima, u tom slučaju bi se odgovornost za obaveze inicijalno brisanog društva (A) proširivala na ostale dalje osnivače / kontrolne članove sve do jednog od osnivača u nizu. Zakon o privrednim društvima – prinudna likvidacija Postupak prinudne likvidacije predstavlja...

Modernizacija propisa o akcizama: Usvojene nove uredbe o akciznim markicama i uvođenju sistema e-akciza

U Službenom glasniku RS br. 78/2024 od 27. septembra 2024. godine, objavljene su dve uredbe: Uredba o izgledu kontrolne akcizne markice, kontrolne akcizne markice sa QR kodom, vrsti podataka na markici, načinu i postupku odobravanja i izdavanja markica, vođenja evidencije o odobrenim i izdatim markicama i obeležavanju akciznih proizvoda kontrolnim akciznim markicama, odnosno kontrolnim akciznim markicama sa QR kodom, kao i vrsti pojedinačnog pakovanja kafe za krajnju potrošnju koje se obeležava kontrolnom akciznom markicom („Uredba o izgledu i obeležavanju akciznih proizvoda“); Uredba o uslovima, načinu i postupku registracije korisnika sistema e - akciza, sadržini i načinu preuzimanja podataka iz drugih...

Povreda na radu: Oslobađanje poslodavca od odgovornosti za povredu zaposlenog na radu

U nastavku analiziramo presudu Privrednog apelacionog suda posl. br. Pž 6930/21 od 09.02.2023. godine („Presuda“), u kojoj je zauzet važan stav po pitanju odgovornosti poslodavca za povredu na radu zaposlenog odnosno radno angažovanog lica: Nema odgovornosti poslodavca za nematerijalnu štetu zbog povrede na radu, nastale samoinicijativnom radnjom zaposlenog koju poslodavac nije mogao predvideti i čije posledice nije mogao izbeći ili otkloniti. U sudskoj praksi, u najvećem broju slučajeva, nailazimo na stav suda da, kada je reč o opasnim delatnostima odnosno poslovima koje uključuju rad na opasnoj stvari (npr. opremi ili mašini), poslodavac odgovara i samim time snosi štetu za povredu...

PR Legal predstavlja novog člana tima!

Sa zadovoljstvom vam predstavljamo Sonju Stojčić, iskusnog advokata specijalizovanog za rešavanje sporova, zaštitu podataka i regulatornu usklađenost. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu sa visokim ocenama i član je Advokatske komore Beograda od 2018. godine. Sonja ima bogato iskustvo u zastupanju domaćih i međunarodnih klijenata u složenim sporovima, uključujući korporativne, komercijalne i radne sporove, kao i stečajne postupke. Posebno se ističe u oblasti zaštite podataka, sa fokusom na evropsku Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i domaće regulative. Pored tečnog engleskog jezika, Sonja se može pohvaliti i srednjim znanjem španskog jezika, što doprinosi njenoj sposobnosti pružanja visokokvalitetnih pravnih...

Problematika oglašavanja neregistrovanih pružalaca usluge privatnog smeštaja

Jedan od najvećih uzročnika sive ekonomije u turizmu jeste neregistrovano pružanje usluge privatnog smeštaja. Ovaj problem je dodatno naglašen kada su strane internet platforme, poput Booking-a, počele da oglašavaju takve subjekte, suštinski im olakšavajući pristup korisnicima usluga. Problem sa radom ovih platformi je u tome što se putem njih može vršiti oglašavanje i neregistrovanih privatnih smeštaja, čiji vlasnici ne obavljaju ugostiteljsku delatnost u skladu sa propisima i time suštinski izbegavaju obavezu plaćanja poreza na prihod koji ostvaruju. Sa druge strane, Booking ne prihvata bilo kakvu obavezu da proverava zakonitost poslovanja pružalaca usluge privatnog smeštaja u zemlji gde se ta usluga...

Google između pobeda i gubitaka u pravnim bitkama u EU I SAD

Google, jedan od najvećih tehnoloških giganta na svetu, suočava se sa sve većim pritiscima i pravnim izazovima širom sveta zbog navodne zloupotrebe monopolske pozicije. U isto vreme, kompanija doživljava kontrastne ishode u svojim sudskim sporovima – beležeći značajnu pobedu u Evropskoj uniji, dok se suočava s ozbiljnim optužbama u Sjedinjenim Američkim Državama. Pobeda u EU: Oslobađanje od kazne za onlajn oglašavanje U septembru 2024. godine, Opšti sud Evropske unije poništio je kaznu od 1,5 milijardi evra koju je Evropska komisija nametnula Google-u 2019. godine zbog zloupotrebe dominantne pozicije u onlajn oglašavanju putem platforme AdSense. Evropska komisija je tvrdila da je...

E-otpremnica: Otvorena javna rasprava o Nacrtu zakona o elektronskim otpremnicama

Ministarstvo finansija je krajem prošle godine najavilo unapređenje Sistema elektronskih faktura (tzv. SEF), koji će se sastojati od različitih modula. Svakako i dalje najznačajniji modul će biti E-faktura, koji je već prisutan u praksi privrednih subjekata od 1. januara 2023. godine, dok će sa njim biti integrisan i novi modul E-otpremnica, kao i E-akciza i E-Carina. Nakon pomenutih najava novog sistema, kao rezultat rada Radne grupe u okviru Ministarstva finansija, sačinjen je Nacrt zakona o elektronskim otpremnicama („Nacrt zakona“)  povodom kog se sprovodi javna rasprava. U nastavku pišemo o novinama koje bi donelo usvajanje Nacrta zakona, kao i o potencijalnim...

Vrhovni sud: Važenje klauzule zabrane konkurencije u radnim odnosima može prestati jednostranim aktom poslodavca

U jednom od naših ranijih članaka (ovde) bavili smo se pitanjem da li važenje klauzula zabrane konkurencije u radnim odnosima može prestati na osnovu jednostranog akta poslodavca. U tom smislu, razmatrali smo presudu Apelacionog suda u Beogradu posl. broj Gž1 1900/20 od 19.03.2021. godine, koja predstavlja bitan zaokret u sudskoj praksi i u kojoj je sud zauzeo stav da poslodavac koji je rešenjem o prestanku radnog odnosa zaposlenog oslobodio obaveze poštovanja klauzule zabrane konkurencije, koja je ustanovlјena Ugovorom o radu, nije dužan da zaposlenom isplati naknadu koja je ugovorena u vezi sa obavezom poštovanja navedene klauzule. Prethodno je u praksi...

Postoje li procesne pretpostavke za sudsko obavezivanje zaposlenog na naknadu štete poslodavcu?

U presudi posl. br. Gž1 370/23 od 02.06.2023. godine (Bilten sudske prakse Apelacionog suda u Nišu br. 1/2024), Apelacioni sud u Nišu zauzeo je stav da zahtevu poslodavca za naknadu štete pričinjene od strane zaposlenog, pred sudom, mora prethoditi postupak kod poslodavca, koji je procesna pretpostavka za ostvarivanje sudske zaštite u sporu koji sud rešava punom jurisdikcijom, odlučujući o samom pravu na naknadu štete. Odsustvo te procesne pretpostavke, biće razlog za odbijanje tužbenog zahteva u parnici koju je poslodavac pokrenuo protiv zaposlenog radi naknade pričinjene štete. Činjenično stanje Tužbom u navedenom postupku poslodavac je tražio od suda da obaveže njegovu...

Povećanje minimalne zarade od 1. januara 2025. godine

Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije doneo je Odluku o visini minimalne cene rada za 2025. godinu, kooja je objavljena u Službenom glasniku RS br. 74/2024 dana 04.09.2024. godine. Za razliku od prethodnih godina, kada je zbog nemogućnosti postizanja dogovora socijalnih partnera Vlada donosila odluku o minimalnoj ceni rada, ovog puta odluka je doneta od strane tripartitnog saveta, u skladu sa Zakonom o radu. Naime, minimalna cena rada se, shodno Zakona o radu, utvrđuje odlukom Socijalno-ekonomskog saveta, polazeći naročito od egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice izraženih kroz vrednost minimalne potrošačke korpe, kretanja stope zaposlenosti na tržištu rada, stope rasta...