Otkaz ugovora o radu za vreme trajanja probnog rada – zakonska regulativa i sudska praksa
20. mart 2023.Shodno odredbama Zakona o radu (Sl. glasnik RS br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje) („Zakon“), ugovorom o radu može da se ugovori probni rad za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova utvrđenih tim ugovorom.
Probni rad je u Zakonu uređen u svega jednim članom (član 36), koji nadalje propisuje da probni rad može da traje najduže šest meseci, kao i da isti može da prestane kako pre, tako i danom isteka roka određenog ugovorom o radu.
Naime, Zakon propisuje da pre isteka vremena za koji je ugovoren probni rad, poslodavac ili zaposleni može da otkaže ugovor o radu, sa otkaznim rokom koji ne može biti kraći od pet radnih dana. Poslodavac je dužan da obrazloži otkaz ugovora o radu. S druge strane, zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti prestaje radni odnos danom isteka roka određenog ugovorom o radu.
Postupak prestanka radnog odnosa
Pored načina otkazivanja, odnosno prestanka ugovora o radu tokom probnog rada, Zakon propisuje poseban postupak za slučaj otkaza ugovora o radu (i) usled (skrivljene) povrede radne obaveze, odnosno nepoštovanja radne discipline od strane zaposlenog, kao i (ii) u slučaju ako za otkaz postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje, i to ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi.
Naime, Zakonom je propisano da je poslodavac dužan da pre otkaza ugovora o radu u slučaju iz člana 179. st. 2. i 3. ovog zakona (usled povrede radne obaveze, odnosno nepoštovanja radne discipline), zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja.
Pored navedenog, Zakon propisuje i da poslodavac može zaposlenom iz člana 179. stav 1. tačka 1) ovog zakona (koji ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti) da otkaže ugovor o radu (ili izrekne neku od mera iz člana 179a Zakona) ako mu je prethodno dao pisano obaveštenje u vezi sa nedostacima u njegovom radu, uputstvima i primerenim rokom za poboljšanje rada, a zaposleni ne poboljša rad u ostavljenom roku.
Osim povrede radne obaveze, odnosno nepoštovanja radne discipline, te neostvarivanja rezultata rada, odnosno neposedovanja potrebnih znanja i sposobnosti, Zakon propisuje i druge otkazne razloge (član 179).
Presuda Vrhovnog kasacionog suda
U presudi koju je Vrhovni kasacioni sud doneo dana 05.05.2022. godine pod posl. br. Rev2 2140/2021 („Presuda“), zauzet je stav da se ugovor o radu sa ugovorenim probnim radom može otkazati pre isteka vremena za koji je ugovoren probni rad, ali pri postojanju nekog od otkaznih razloga predviđenih Zakonom.
U Presudi se nadalje navodi da odredbe Zakona o otkaznim razlozima i proceduri davanja otkaza shodno važe i za slučaj otkazivanja ugovora o radu sa ugovorenim probnim radom. Tako, kako je tužiocu u konkretnom slučaju ugovor o radu otkazan pre isteka vremena za koji je ugovoren probni rad, postojala je obaveza tuženog kao poslodavca da tužioca, u skladu sa odredbom člana 180a Zakona, obavesti u pisanoj formi o nedostacima u njegovom radu i dȃ mu uputstva i primeren rok za poboljšanje rada. Naime, bez obzira što je u pitanju probni rad, da bi ugovor o radu sa ugovorenim probnim radom bio otkazan mora biti utvrđen neki od Zakonom predviđenih otkaznih razloga.
Može se reći da predmetna presuda predstavlja neočekivan i neuobičajen stav zauzet u sudskoj praksi po ovom pitanju, iz nekoliko razloga.
Naime, ista odstupa od ranije prakse u ovom pogledu – kako sudske, tako i Mišljenja Ministarstva rada i socijalne politike br. 011-885/2008-02 od 04.02.2008. godine, shodno kojem se na otkaz ugovora o radu od strane poslodavca u toku trajanja probnog rada, odnosno istekom probnog rada, u smislu člana 36. Zakona, ne primenjuju odredbe Zakona kojima se propisuje obaveza dostavljanja upozorenja zaposlenom. Dodatno, može se dovesti u pitanje i osnovanost zaključaka koji su u Presudi izneti u kontekstu odredaba Zakona, budući da su iste u ovom slučaju prilično ekstenzivno tumačene, dok probni rad po svojoj suštini predstavlja izuzetak u odnosu na opšti režim radnih odnosa, tj. njihovog zasnivanja, shodno čemu bi isti trebalo usko tumačiti.
Konkretno, Zakon se prilikom propisivanja postupka otkazivanja ugovora o radu izričito poziva na odredbe koje uređuju otkazne razloge povodom kojih se predmetni postupak primenjuje, a tako što (i) obavezu izdavanja pisanog upozorenja zaposlenom propisuje u situaciji kada je otkazni razlog (skrivljena) povreda radne obaveze, odnosno nepoštovanje radne discipline, dok (ii) obavezu izdavanja pisanog obaveštenja (u vezi sa nedostacima u radu i uputstvima za njihovo otklanjanje) propisuje za slučaj kada otkazni razlog predstavlja neostvarivanje rezultata rada, odnosno neposedovanje potrebnih znanja i sposobnosti.
Međutim, u predmetnim odredbama se ne pominje otkazivanje ugovora o radu za vreme trajanja probnog rada, dok s druge strane odredbe člana 36. Zakona, koje uređuju probni rad, propisuju da i zaposleni i poslodavac za vreme probnog rada, tj. pre njegovog isteka mogu otkazati ugovor o radu, sa otkaznim rokom koji ne može biti kraći od pet radnih dana, pri čemu je poslodavac dužan da obrazloži otkaz ugovora o radu. Zakon, međutim, ne propisuje sadržinu predmetnog obrazloženja, tj. ne navodi da je otkaz u ovom slučaju moguć samo ukoliko postoji neki od otkaznih razloga iz člana 179. Zakona, čije je postojanje poslodavac dužan da obrazloži.
Za kraj, može se reći da je ovakav stav suda u suprotnosti sa suštinom instituta probnog rada, te da se na ovaj način gubi smisao njegovog ugovaranja.
Stoga, ostaje da se vidi kakve će implikacije predmetna presuda imati na stavove, odnosno presude nižestepenih sudova u postupcima koji se vode, tj. koji će se u budućnosti voditi u vezi sa otkazom ugovora o radu za vreme trajanja probnog rada.
Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.