Objavljivanje ličnih podataka bez saglasnosti lica na koje se odnose

Objavljivanje ličnih podataka bez saglasnosti lica na koje se odnose

26. oktobar 2022.

Španski organ nadležan za zaštitu podataka o ličnosti nedavno je izrekao kaznu u iznosu od 10.000,00 EUR fizičkom licu usled objavljivanja ličnih podataka drugog lica bez njegove saglasnosti, i to u okviru onlajn bloga.

Okolnosti slučaja

Postupajući po pritužbi lica čiji su podaci o ličnosti objavljeni, pomenuti organ je ustanovio da je lice protiv kojeg je pritužba podneta, na svom onlajn blogu, u izvesnom vremenskom periodu, objavljivalo ime i video zapise lika, te na drugi način implicitno ukazivalo na ličnost podnosioca pritužbe, a sa kojim postupanjem nije prestalo po prijemu zahteva podnosioca pritužbe, kao ni sudskog naloga.

Ishod postupka

Nadležni organ je našao da je u konkretnom slučaju povređena odredba 6(1) GDPR, budući da je obrada podataka o ličnosti vršena bez pristanka, kao i bez bilo kojeg drugog osnova.

Prilikom utvrđivanja visine kazne, postupajući organ je u obzir uzeo više okolnosti, a naročito prirodu i težinu povrede, stepen štete koju je pretrpelo lice čiji su podaci o ličnosti neosnovano objavljivani, a s obzirom da je navedeno lice tom prilikom istovremeno optuživano za nemoralno i nezakonito ponašanje, kao i namerni karakter predmetne povrede.

Pravni osnovi obrade podataka o ličnosti u domaćem pravu

Shodno odredbama člana 12. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (Sl. glasnik RS br. 87/2018) („Zakon“), obrada je zakonita samo ako je ispunjen jedan od sledećih uslova:

  • lice na koje se podaci o ličnosti odnose je pristalo na obradu svojih podataka o ličnosti za jednu ili više posebno određenih svrha;
  • obrada je neophodna za izvršenje ugovora zaključenog sa licem na koje se podaci odnose ili za preduzimanje radnji, na zahtev lica na koje se podaci odnose, pre zaključenja ugovora;
  • obrada je neophodna u cilju poštovanja pravnih obaveza rukovaoca;
  • obrada je neophodna u cilju zaštite životno važnih interesa lica na koje se podaci odnose ili drugog fizičkog lica;
  • obrada je neophodna u cilju obavljanja poslova u javnom interesu ili izvršenja zakonom propisanih ovlašćenja rukovaoca;
  • obrada je neophodna u cilju ostvarivanja legitimnih interesa rukovaoca ili treće strane, osim ako su nad tim interesima pretežniji interesi ili osnovna prava i slobode lica na koje se podaci odnose koji zahtevaju zaštitu podataka o ličnosti, a posebno ako je lice na koje se podaci odnose maloletno lice.

Pristanak kao osnov obrade

Ako se obrada zasniva na pristanku, rukovalac mora biti u mogućnosti da predoči da je lice pristalo na obradu svojih podataka o ličnosti.

Ako se pristanak lica na koje se podaci odnose daje u okviru pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtev za davanje pristanka mora biti predstavljen na način kojim se izdvaja od tih drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku, kao i uz upotrebu jasnih i jednostavnih reči. Deo pisane izjave koji je u suprotnosti sa Zakonom ne proizvodi pravno dejstvo.

Lice na koje se podaci odnose ima pravo da opozove pristanak u svakom trenutku. Opoziv pristanka ne utiče na dopuštenost obrade koja je vršena na osnovu pristanka pre opoziva. Pre davanja pristanka lice na koje se podaci odnose mora biti obavešteno o pravu na opoziv, kao i dejstvu opoziva. Opozivanje pristanka mora biti jednostavno, kao i davanje pristanka.

Prilikom ocenjivanja da li je pristanak za obradu podataka o ličnosti slobodno dat, posebno se mora voditi računa o tome da li se izvršenje ugovora, uključujući i pružanje usluga, uslovljava davanjem pristanka koji nije neophodan za njegovo izvršenje.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.