Nova Uredba o opštoj bezbednosti proizvoda EU stupila na snagu

Nova Uredba o opštoj bezbednosti proizvoda EU stupila na snagu

6. jul 2023.

Nedavno je na snagu stupila nova Uredba o opštoj bezbednosti proizvoda EU, objavljena u Službenom listu EU 23. maja 2023. godine, a koja će se primenjivati počev od 13. decembra 2024. godine („Uredba“).

Uredba predstavlja novi ključni instrument u pravnom okviru EU o bezbednosti proizvoda, koji će zameniti aktuelnu Direktivu o opštoj bezbednosti proizvoda i Direktivu o proizvodima koji imitiraju hranu. Ovaj propis, dakle, unapređuje regulatorni okvir EU u pogledu bezbednosti proizvoda i bavi se novim izazovima koje digitalizacija ekonomije postavlja u tom pogledu.

Primena i cilj Uredbe

Uredbom se, naime, utvrđuju osnovna pravila o bezbednosti proizvoda koji se stavljaju na tržište EU, sa ciljem poboljšanja funkcionisanja tržišta, uz istovremeno osiguravanje visokog nivoa zaštite potrošača.

Uredba se primenjuje na proizvode koji se stavljaju na tržište ukoliko u okviru prava EU ne postoje posebne odredbe sa istim ciljem, tj. kojima se uređuje bezbednost konkretnih proizvoda. Naime, ako proizvodi shodno propisima EU podležu posebnim bezbednosnim zahtevima, Uredba se primenjuje samo na one aspekte i rizike ili kategorije rizika koji nisu predviđeni tim zahtevima.

Dodatno, Uredba se odnosi na tzv. neprehrambene proizvode, i to na sve kanale prodaje. Naime, odredbama člana 2. stav 2. Uredbe izričito su propisane kategorije proizvoda u pogledu kojih se ista ne primenjuje (npr. hranu, hranu za životinje, lekove za humanu ili veterinarsku primenu, žive biljke i životinje itd.).

Pored navedenog, Opšta uredba se primenjuje na proizvode koji se stavljaju na tržište nezavisno od toga da li su novi, upotrebljavani, popravljeni ili prerađeni, osim ukoliko je reč o proizvodima koje je pre upotrebe potrebno popraviti ili preraditi, tj. ako se kao takvi stavljaju na tržište i ukoliko su jasno označeni.

Sadržina Uredbe

Između ostalog, Uredba poklanja posebnu pažnju prodaji na daljinu, te propisuje da se proizvodi koji se nude na prodaju na internetu ili drugim sredstvima prodaje na daljinu smatraju stavljenim na tržište ako je ponuda usmerena na potrošače u EU, tj. ukoliko određeni privredni subjekat na bilo koji način usmerava svoje aktivnosti na jednu ili više država članica EU, te propisuje posebne obaveze takvih subjekata. Tako, ako proizvođač nema sedište u EU, dužan je da u ponudi proizvoda, između ostalog, jasno i vidljivo naznači ime, poštansku adresu i mejl adresu odgovorne osobe za proizvode stavljene na tržište EU (iz člana 16. stav 1. Uredbe).

Sa tim u vezi, Uredba propisuje da se proizvod obuhvaćen istom ne stavlja na tržište osim ako na teritoriji EU postoji privredni subjekat koji ima sedište u EU i koji je u pogledu tog proizvoda odgovoran u smislu odredbe 4(3) Uredbe EU o nadzoru tržišta i usklađenosti proizvoda (2019/1020). Iz navedenog proizlazi da, ukoliko proizvod na tržište EU plasira subjekat koji nema poslovno sedište na teritoriji EU, takav subjekat je dužan da u pisanoj formi odredi ovlašćenog zastupnika (sa sedištem u EU), koji će u njegovo ime i za njegov račun izvršavati propisane obaveze.

Pored navedenog, Uredba propisuje i posebne obaveze internet platformi za trgovinu. Npr. isti su dužni da se registruju na Safety Gate portal (kojim se široj javnosti omogućuje besplatan i otvoren pristup relevantnim informacijama u pogledu bezbednosti proizvoda, npr. o opasnim proizvodima), da odrede jedinstvenu tačku kontakta kako bi potrošačima omogućili direktu i brzu komunikaciju o pitanjima bezbednosti proizvoda, da imaju uspostavljene interne postupke za bezbednost proizvoda kako bi se bez nepotrebnog odlagabha ispunili relevantni zahtevi iz Uredbe itd.

Pored portala Safety Gate, kao sistema brzog uzbunjivanja, Uredba predviđa i portal Safety Business Gateway, putem kojeg se privrednim subjektima i pružaocima internet platformi za trgovinu omogućava da nacionalnim telima za nadzor tržišta i potrošačima na lak način pruže sve relevantne informacije.

Shodno Uredbi, države članice EU utvrđuju sankcije koje se primjenjuju u slučaju kršenja Uredbe, a iste moraju biti efikasne, srazmerne i imati tzv. „odvraćajući“ karakter.

Uredba sadrži i brojne druge značajne odredbe, a ceo tekst iste dostupan je ovde.

Imajući u vidu dosadašnje tendencije i zakonodavnu praksu u Srbiji, može se očekivati da će u narednom periodu doći do usaglašavanja relevantnih domaćih propisa sa zahtevima iz Uredbe.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.