Kakav je poreski status stranog državljanina koji u Srbiji obavlja poslove direktora van radnog odnosa?
14. decembar 2023.Strani državljanin, kao i domaći državljanin, ima svojstvo osiguranika samostalnih delatnosti kada obavlja poslove direktora van radnog odnosa, tj. po osnovu ugovora o međusobnim pravima i obavezama direktora, osim ukoliko je osiguran po prioritetnom osnovu.
Predmetni stav je zauzet u Mišljenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja br. 011-00-00383/2021-07 od 08.12.2021. godine („Mišljenje“), a u nastavku donosimo više detalja o navedenom.
Regulativa
Propisi Republike Srbije kojima je regulisana oblast rada, te obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, ne predviđaju različit tretman domaćih i stranih državljana. Naime:
- Odredbom člana 2. stav 1. Zakona o radu propisano je da se odredbe istog primenjuju na zaposlene koji rade na teritoriji Republike Srbije, kod domaćeg ili stranog pravnog, odnosno fizičkog lica, kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo od strane poslodavca, te zaposlene strane državljane i lica bez državljanstva koji rade kod poslodavca na teritoriji Republike Srbije, ako zakonom nije drugačije određeno.
- Saglasno navedenom, strani državljani i lica bez državljanstva koja rade kod poslodavaca na teritoriji Srbije imaju isti status kao i domaći državljani, a samim tim i sva prava i obaveze po tom osnovu.
- Shodno odredbama člana 48. Zakona o radu, direktor, odnosno drugi zakonski zastupnik poslodavca može da zasnuje radni odnos na neodređeno ili određeno vreme, koji radni odnos se zasniva ugovorom o radu, pri čemu radni odnos na određeno vreme može da traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrešenja. Međusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i poslodavca uređuju se ugovorom, u kom slučaju lice koje obavlja poslove direktora ima pravo na naknadu za rad i druga prava, obaveze i odgovornosti u skladu sa ugovorom.
- Naime, Ustavom Republike Srbije je propisano da svako ima pravo na pravičnu naknadu za rad i da se niko tog prava ne može odreći. Sa tim u vezi, a shodno Mišljenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja br. 011-00-00416/2021-07 od 15.10.2021. godine, naknada za rad predstavlja obavezan element ugovora o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima direktora koji nije zasnovao radni odnos, kao i ugovora o zastupanju za zastupnika koji nije zasnovao radni odnos, a nije ni osnivač ni član društva.
- Saglasno odredbi člana 12. stav 1. tačka 3) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu, odnosno poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora kod kojih za izvršen posao ostvaruju naknadu, smatraju se osiguranicima samostalnih delatnosti.
Stav Ministarstva
U skladu sa navedenim, strani državljani koji u Republici Srbiji obavljaju funkciju direktora privrednog društva na osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora smatraju se osiguranicima samostalnih delatnosti.
Nadalje, direktor može da se sporazume sa poslodavcem da se odriče ugovorene naknade za rad, ali je poslodavac, nezavisno od toga, obavezan da plati doprinose za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje takvom osiguraniku, najmanje na najnižu osnovicu.
Dodatno, postojanje zaključenog bilateralnog sporazuma o socijalnom osiguranju i prijave na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu zaposlenja u domicilnim državama navedenih lica najčešće nije od značaja u datim situacijama, s obzirom na to da sporazumi o socijalnom osiguranju, ukoliko su zaključeni, uglavnom ne sadrže odredbe o rešavanju pozitivnog sukoba nadležnosti u slučaju istovremenog zaposlenja u jednoj, a obavljanja samostalne delatnosti u drugoj državi.
Naime, jedino sporazumi o socijalnom osiguranju zaključeni sa Mađarskom, Rusijom i Grčkom sadrže odredbe kojima je eksplicitno navedeno da je u slučaju istovremenog zaposlenja u jednoj i obavljanja samostalne delatnosti u drugoj državi merodavno zakonodavstvo države zaposlenja, pa kao takvi predstavljaju pravni osnov da lice, obavezno osigurano po osnovu zaposlenja u nekoj od ovih država, u Republici Srbiji, u slučaju istovremenog obavljanja samostalne delatnosti, ne bude obavezno osigurano po tom osnovu.
Prema tome, strani državljani, zaposleni u svojim domicilnim državama, koji u Republici Srbiji obavljaju funkciju direktora privrednog društva na osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora i po tom osnovu ne ostvaruju ugovorenu naknadu, ne mogu biti izuzeti od primene pravnih propisa Republike Srbije kojima je regulisano penzijsko i invalidsko osiguranje, te stiču svojstvo osiguranika samostalnih delatnosti i poslodavac je u obavezi da izvrši obračun i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa propisima o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, na osnovicu koju predstavlja oporeziv prihod. Takođe, postoji obaveza podnošenja jedinstvene prijave u elektronskom obliku kod Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja.
Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.