Donet je Pravilnik o porezu na dodatu vrednost – 27 pravilnika objedinjeno u jednom aktu

Donet je Pravilnik o porezu na dodatu vrednost – 27 pravilnika objedinjeno u jednom aktu

27. april 2021.

Ministarstvo finansija donelo je sveobuhvatni Pravilnik o porezu na dodatu vrednost („PDV Pravilnik“) koji je objavljen u Službenom glasniku broj 37/2021 dana 14. aprila 2021. godine.

PDV Pravilnik je stupio na snagu dana 22. aprila 2021. godine, međutim primena njegovih odredaba će početi tek od 1. jula 2021. godine. S tim u vezi, prelaznom odredbom PDV Pravilnika propisano je da ako je za promet dobara ili usluga, koji se vrši od 1. jula 2021. godine, naplaćena, odnosno plaćena naknada ili deo naknade zaključno sa 30. junom 2021. godine, na taj promet primenjuju se propisi koji važe na dan 30. juna 2021. godine.

Kao što smo napomenuli, danom početka primene PDV Pravilnika prestaje da važi čak 27 pravilnika koji regulišu različita pitanja vezana za promet dobara i usluga, a kojima su bliže određena pojedina pitanja iz Zakona o porezu na dodatu vrednost. Pored prostog objedinjavanja svih odredbi koje su bile raspoređene u 27 odvojenih propisa, PDV Pravilnik donosi i neke značajne izmene i novine koje se, između ostalog, odnose na pitanja:

  • Dobra i usluge iz oblasti građevinarstva;
  • Utvrđivanje poreske osnovice
  • Način izmene poreske osnovice;
  • Način i postupak odobravanja poreskog punomoćstva;
  • Način i postupak ostvarivanja poreskih oslobođenja sa pravom na odbitak prethodnog poreza i bez prava na odbitak prethodnog poreza;
  • Izdavanje računa.

Imajući u vidu da novi PDV Pravilnik ima 33 poglavlja i čak 282 člana, ne bi bilo moguće da se ovom prilikom osvrnemo na sve izmene koje će biti uvedene primenom PDV Pravilnika, ali u nastavku se nalazi pregled par izmena:

  1. Dobra i usluge iz oblasti građevinarstva

Zakonom o porezu na dodatu vrednost je u članu 10. definisano ko se smatra poreskim dužnikom u smislu tog Zakona i u članu 10. stavu 2. tački 3. navedeno je da je poreski dužnik primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, za promet izvršen od strane obveznika PDV, ako je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV.

S obzirom na to da je bilo neophodno dodatno precizirati šta se podrazumeva pod dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva, to je i učinjeno trenutno važećim Pravilnikom o utvrđivanju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na dodatu vrednost, u kome su taksativno navedene sve delatnosti koje se smatraju dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva. Spisak delatnosti nije izmenjen novim PDV Pravilnikom.

Ono što je novina u PDV Pravilniku je što je preciznije određeno koja dobra i usluge, nezavisno od vrednosti, ne predstavljaju dobra i usluge iz oblasti građevinarstva u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost, kao što su:

  • popravka opreme koja čini sastavni deo objekta, uključujući i popravku delova te opreme;
  • popravka instalacija i delova instalacija vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema;
  • isporuka sa ugradnjom, odnosno ugradnja elemenata za kuhinje i kupatila (npr. sudopera, radna ploča, viseći element, tuš kabina, lavabo i dr.), kao i ormana, polica, biblioteka i drugog nameštaja u objektima;
  • isporuka sa ugradnjom, odnosno ugradnja uređaja za grejanje, odnosno hlađenje (pri čemu se pod ovakvim uređajima podrazumevaju npr. klima uređaj, rashladna vitrina i dr, a ne sistemi za grejanje, odnosno hlađenje kao što su centralni klimatizacioni sistem, sistem za etažno grejanje i dr.);
  • isporuka sa ugradnjom, odnosno ugradnja sistema za zalivanje, odnosno navodnjavanje, kao i pojedinih delova tih sistema, pri čemu se pod sistemima podrazumeva skup dobara koji čine taj sistem, a naročito creva, rasprskivači, ventili, pumpe i filteri;
  • isporuka dobara i pružanje usluga u okviru uređenja zelenih površina, uključujući i uređenje zelenih površina u objektima, odnosno na objektima.

Takođe, ako se uz promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva vrši sporedan promet dobara, odnosno usluga, smatra se da je izvršen samo promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva. Međutim, ako se uz promet dobara i usluga koji se ne smatra prometom dobara i usluga iz oblasti građevinarstva vrši sporedan promet dobara, odnosno usluga koji se smatra prometom dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, smatra se da je izvršen samo promet dobara i usluga koji se ne smatra prometom dobara i usluga iz oblasti građevinarstva.

  1. Postupak odobravanja poreskog punomoćstva

Način i postupak odobravanja poreskog punomoćstva je trenutno regulisan Pravilnikom o načinu i postupku odobravanja poreskog punomoćstva za porez na dodatu vrednost na osnovu koji predviđa da poreski punomoćnik stranog lica može biti fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice koje ispunjava sledeće uslove:

  • da ima prebivalište, odnosno sedište u Republici Srbiji;
  • da je evidentirani obveznik PDV najmanje 12 meseci pre podnošenja zahteva za odobravanje poreskog punomoćstva;
  • da na dan podnošenja zahteva nema dospele, a neplaćene obaveze za javne prihode po osnovu obavljanja delatnosti koje utvrđuje Poreska uprava;
  • da nije pravosnažno osuđeno za poresko krivično delo.

Ono što je novina u odnosu na gorenavedeni Pravilnik tiče se jednog od uslova za poreskog punomoćnika – da je evidentirani obveznik PDV najmanje 12 meseci pre podnošenja zahteva za odobravanje poreskog punomoćstva. Sada je neophodno da je od datuma podnošenja evidencione prijave do datuma podnošenja zahteva za odobravanje poreskog punomoćstva proteklo najmanje 12 meseci.

To praktično znači da obveznik PDV ne mora biti 12 meseci evidentiran pre određivanja poreskog punomoćstva, već bi potencijalno mogao biti i kraći period evidentiran imajući u vidu da je računjanje roka pomereno na momenat podnošenja evidencione prijave.

Novina je i da je sada PDV Pravilnikom propisan postupak dostavljanja obaveštenja o opozivu, odnosno otkazu poreskog punomoćstva Poreskoj upravi, gde lice čije je punomoćstvo prestalo opozivom, odnosno otkazom, dostavlja nadležnom poreskom organu obaveštenje o opozivu, odnosno otkazu punomoćja, na propisanom obrascu sa propisanim podacima i dokazima.

  1. Način izmene poreske osnovice

PDV Pravilnikom je sada taksativno određeno u kojim slučajevima se naročito smatra da je došlo do izmene osnovice, kao i u kojim slučajevima do izmene osnovice naročito ne dolazi, što ranije nije bilo eksplicitno određeno Pravilnikom o načinu izmene poreske osnovice za obračunavanje poreza na dodatu vrednost.

Naime, do izmene osnovice naročito dolazi zbog:

  • naknadnog zaračunavanja troškova koji se odnose na izvršeni promet dobara ili usluga;
  • naknadnog popusta u ceni za izvršeni promet dobara ili usluga;
  • vraćanja dobara:
  • kojima je period uobičajene upotrebe protekao (remitenda), odnosno kojima je istekao ili ističe rok trajanja određen od strane proizvođača (kojima je isteklo najmanje dve trećine roka trajanja, a do isteka roka trajanja je ostalo još najviše dva meseca),
  • koje se vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača (ova stavka je predviđena i trenutno važećim Pravilnikom),
  • zbog reklamacije, odnosno raskida ugovora u skladu sa zakonom, pod uslovom da obveznik PDV koji je izvršio promet dobara poseduje o tome nesporne dokaze (ova stavka je predviđena i trenutno važećim Pravilnikom),
  • koja se u skladu sa PDV Pravilnikom smatraju povratnom ambalažom, a čija je vrednost bila zaračunata primaocu dobara;
  • naknadnog ispunjavanja uslova za ostvarivanje poreskog oslobođenja sa pravom na odbitak prethodnog poreza;
  • razlike između iznosa osnovice utvrđenog procenom i osnovice na dan nastanka poreske obaveze;
  • razlike između tržišne vrednosti dobara i usluga koji se dobijaju na ime naknade za promet dobara i usluga na dan tog prometa i tržišne vrednosti tih dobara i usluga na dan njihove isporuke;
  • izmene po osnovu smanjenja ili nepostojanja poreza po odbitku zbog naknadnog sticanja prava na primenu ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja važećeg na dan nastanka poreske obaveze za PDV, koji je uračunat u osnovicu.

Sa druge strane, do izmene osnovice naročito ne dolazi:

  • u slučaju kada je naknada za promet dobara ili usluga izražena u stranoj valuti a vrednost dinara u odnosu na stranu valutu na dan nastanka poreske obaveze se razlikuje od vrednosti dinara u odnosu na stranu valutu na dan plaćanja te naknade, pod uslovom da je pri utvrđivanju osnovice i obračunatog PDV i naplati naknade primenjena ista vrsta kursa dinara (kupovni, srednji ili prodajni) iste banke;
  • ako se vrednost dinara u odnosu na stranu valutu na dan nastanka poreske obaveze razlikuje od vrednosti dinara u odnosu na stranu valutu na dan nastanka obaveze plaćanja poreza po odbitku u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez po odbitku;
  • ako se naknadno smanji novčani iznos naknade za izvršeni promet dobara ili usluga na ime protivčinidbe izvršene od strane primaoca dobara ili usluga, odnosno trećeg lica (npr. pozicioniranje dobara, preuzimanje obaveze da se izvrši prevoz tuđe robe, preuzimanje obaveze da se dobra nabavljaju od određenog lica).

Zaključak

Iako nisu sve oblasti koje reguliše PDV Pravilnik izmenjene ili dopunjene njegovim donošenjem u odnosu na već postojeće pravilnike koji su regulisali ova pitanja, ono što je najveća prednost stupanja na snagu PDV Pravilnika je da je izvršena svojevrsna „kodifikacija“ propisa u jedan sveobuhvatni dokument što će umnogome olakšati snalaženje, povezivanje i tumačenje Zakona o porezu na dodatu vrednost i preostalih propisa koji regulišu pitanje poreza na dodatu vrednost.

U skladu sa navedenim, od podužeg spiska propisa koji regulišu pitanje poreza na dodatu vrednost, od 1. jula 2021. godine, taj spisak propisa će činiti:

  • Zakon o porezu na dodatu vrednost;
  • Pravilnik o porezu na dodatu vrednost;
  • Uredba o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost;
  • Uredba o kriterijumima na osnovu kojih se utvrđuje šta se, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost, smatra pretežnim prometom dobara u inostranstvo;
  • Uredba o izvršavanju Zakona o porezu na dodatu vrednost na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija za vreme važenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN broj 1244.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.