Obaveštenje za poslodavce u vezi sa godišnjim odmorima

Obaveštenje za poslodavce u vezi sa godišnjim odmorima

30. oktobar 2020.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja („Ministarstvo“) dana 15.10.2020. godine objavilo je obaveštenje za poslodavce u vezi sa dužinom trajanja godišnjih odmora, a u cilju otklanjanja nedoumica koje pojedini poslodavci imaju kada se zaposleni u toku kalendarske godine nalazi na plaćenom odsustvu ili je privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju.

Sticanje prava na godišnji odmor

Odredbom člana 68. Zakona o radu propisano je da zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca.

Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu zarade.

Praznici koji su neradni dani u skladu sa zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu zarade i privremena sprečenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora.

Takođe, ukoliko je zaposleni za vreme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju – ima pravo da po isteku te sprečenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora.

Plaćeno odsustvo i privremena sprečenost za rad

Ministarstvo je ukazalo da zaposleni koji se u toku kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor:

  • nalazi na plaćenom odsustvu, uz naknadu zarade, u skladu sa članom 116. Zakona o radu ili
  • odsustvuje sa rada po osnovu privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju,

ima pravo na pripadajući godišnji odmor utvrđen rešenjem o korišćenju godišnjeg odmora.

Da podsetimo, odredba člana 116. Zakona o radu predviđa da zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog.

Konačno, Ministarstvo je zaključilo da odsustvo sa rada po osnovu privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i plaćeno odsustvo, uz naknadu zarade u skladu sa članom 116. Zakona o radu, nisu od uticaja na dužinu trajanja godišnjeg odmora utvrđenu rešenjem o korišćenju godišnjeg odmora.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.